Titova vila prodaje se za 50 miliona dolara, a u njoj ima i – kavez

Bosna, Hrvatska, Makedonija, Srbija i Slovenija imaju vlasništvo u 50 nekretnina širom svijeta koje namjeravaju prodati, ali su samo četiri, uključujući i ovu u Petoj aveniji, trenutačno na tržištu.

Jedna od posljednjih njujorških rezidencija iz Zlatnog doba Amerike, s vrlo bogatom istorijom, našla se na prodaji za 50 miliona dolara. Nerkretninu je oglasila agencija Douglas Elliman Realestate.

Gradska kuća na 854 Fifth Avenue na Upper East Sideu na Manhattanu sagrađena je 1905., a projektovala ju je ista kompanija koja je gradila poznatu Grand Central stanicu. Imala je 32 sobe, osam kupaonica i dva lifta, piše Daily Mail.

Dok je bila u vlasništvu porodice Vanderbilt u njoj se nije ništa mijenjalo, sve dok vlasnik nije postala bivša Jugoslavija koja ju je kupila 1946. godine, odmah nakon Drugog svjetskog rata.

U penthouseu površine oko 1800 kvadratnih metara, u prozore koji su bili okrenuti prema Central Parku ugrađena su stakla otporna na metke, a zadnji sprat osiguran je Faradayevim kavezom tako da se onemoguće prislušni uređaji.

Tokom hladnog rata, jugoslavenski vođa Josip Broz Tito sklonio se na ovu adresu nakon neuspješnog pokušaja atentata u Waldorf Astoria hotelu 1963. godine, kad je bio u posjeti Americi, na poziv Johna Kennedyja, kaže Tristan Harper iz Douglas Elliman.

Zgrada je izgrađena 1905. godine za njujorškog brokera Roberta Livingstona Beeckmana, koji je kasnije postao guverner Rhode Islanda, za 60.000 dolara.

Stepenište i podovi obloženi su bijelim mramorom, dao je oslikati stropove i ukrasio ih štukaturama, a zidove muralima. Ograda stepeništa je izrađena od kovanog željeza, a drvene oplate navodno su dopremljene iz Francuske i potiču iz jednog opljačkanog dvorca.

Zgrada se gradila u vrijeme američkog Zlatnog doba, kad su se stvarale mnoge bogate američke dinastije, pa su svoje domove gradili tako da nalikuju francuskim dvorcima.

Emily Thorn Vanderbilt Sloane White, unuka Corneliusa Vanderbilta koji je svoje bogatstvo izgradio na željeznici i brodogradnji i suprug Henry White uselili su se u rezidenciju nakon što su ju otkupili za 450.000 dolara 1925. godine.

Emily je ukrasila stan s još više ekstravagantnih detalja poput zlatnih kerubina na stropu trpezarije i muralima s motivima anđela na stropu salona.

Ali nakon njezine smrti u avgustu 1946. godine, Republika Jugoslavija je kupila nekretninu za 300.000 dolara, zahvaljujući naglom padu cijena na tržištu. Koristila ju je kao svoje veleposlanstvo.

Godine 1961. Tito je ovdje bio domaćin čelnicima Egipta, Gane, Indije i Indonezije, i ovdje su se stvarali planovi za osnivanje Pokreta nesvrstanih. Godine 1975. u podnožju stubišta je postavljena bomba koja je oštetila prvi sprat zgrade i razbila prozore.

Dvije godine kasnije, trojica naoružanih hrvatskih nacionalista upali su u zgradu i pogodili jednu osobu u trbuh. Danas je imovina još uvijek u vlasništvu pet bivših jugoslavenskih država, koje su pravne sljednice bivše države, a o njihovim udjelima odlučivali su Ujedinjeni narodi. Srbija posjeduje najveći iznos po osnovu stalne misije pri UN-u.

Bosna, Hrvatska, Makedonija, Srbija i Slovenija imaju vlasništvo u 50 nekretnina širom svijeta koje namjeravaju prodati, ali su samo četiri, uključujući i ovu u Petoj aveniji, trenutačno na tržištu.

Stan u elitnoj četvrti propadao je posljednjih 25 godina, otkako ga je napustio posljednji ambasador SFRJ. Zbog toga su ga nazivali Titovim ‘stanom duhova’.

“Tito nikad nije ni prespavao u njemu – rekao je posljednji stanar tog penthausa, nekadašnji jugoslavenski ambasador Darko Šilović, dodajući kako je riječ o velikom stanu s kojega ne puca pogled na grad jer nije dovoljno visoko. Iako se prodavao po početnoj cijeni od 18 miliona dolara, države nasljednice SFRJ.

Autor: Oslobođenje

Komentari

komentara

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*